1. Grad po mjeri građana

     

    Razvoj i rast Grada Krka i svih 15 naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići, potrebno je prilagoditi potrebama lokalnog stanovništva kako bi nam život bio čim kvalitetniji svakog dana. Trebamo sigurnu i pouzdanu infrastrukturu, društvenu i gospodarsku, trebamo zdrave temelje za održiv razvoj i dobar život.

    Trajni problem sa dječjim vrtićem čije rješavanje je u postupku, potrebno je ubrzati. Na osnovi studije opravdanosti ili projekcije rasta broja djece planirati potrebne vrtićke površine, umjesto definiranja veličine vrtića prema veličini predviđenih terena.
    Kao sredina koja se ponosi visokim standardom kvalitete života, trebamo isplanirati i izgraditi prostor za igru djecu u zatvorenom prostoru tijekom hladnijih mjeseci. Taj prostor bi trebao biti multifunkcionalan, služiti kao zatvoreno igralište, dom mladih i manje kazalište prema potrebi. Nastaviti razvijati sportski centar i omogućiti razvoj „malih sportova."

    Posljedica nedovoljno promišljenog širenja građevinskih područja je kronični nedostatak parkova i zelenih površina koji se može riješiti sustavno i sukcesivno. Gdje je potrebno, kupnjom manjih neizgrađenih čestica ili onih koje su premale za gradnju, zadržavanjem državnog zemljišta i rezerviranjem za tu svrhu. Osuvremeniti postojeće prostore za javnu namjenu (boćališta, parkove, domove) te planirati i graditi dječje parkove i prostore opće društvene namjene.
    Prostorno - plansku dokumentaciju definirati da uključuje nogostupe i drvorede listopadnog drveća pored svake nove ulice, zelenu površinu pored svakog novoizgrađenog objekta (umjesto opločnika koji glume zelene površine).

    Razvoj zelene infrastrukture (održivo prostorno planiranje, racionalno planirana krajobrazna arhitektura, zeleni krovovi na javnim površinama, korištenje obnovljivih izvora energije za signalizaciju i rasvjetu, zeleni pojasevi za odvodnju vode i sl.) je temelj boljeg i ugodnijeg života u budućnosti.

    Razvijati pješačku infrastrukturu koja je nedovoljno razvijena unutar granica Grada Krka te posebno po selima. Planiranje, obilježavanje i izgradnja pješačkih koridora, prijelaza i rampi je osnova sigurnog života. Pješački koridor za djecu kod osnovne škole, šetnica oko zidina, povezivanje Vidikovca sa Centrom grada, nogostup prema Plavničkoj ulici u Krku, povezivanje izgrađenih dijelova nogostupa od Salatića do Vrha, riješiti križanje na istočnom ulazu sa zaobilaznice u grad (iz pravca Punta) stavljanjem kružnog toka i pješačko-biciklističkog pothodnika, izgradnja nogostupa između sela (Skrpčić - Pinezić; Linardić - Milohnić - Brzac; Kornić - Muraj - Lakmartin, Vrh - Kosić) samo su neki od projekata koje treba realizirati. Lijepe stvari kao šetnice uz more se podrazumijevaju, ali primat ima rješavanje sigurnosnih pitanja i svakodnevnih potreba žitelja.

    Prometnu sigurnost na području Šotoventa povećati izgradnjom sigurnih prijelaza preko državne ceste D102- Valbiska. Prema analizama prometnih stručnjaka odabrati optimalno rješenje. Zalažemo se za izgradnju kružnih tokova koji bi usporili promet i omogućili stanovništvu sigurne prijelaze.

    Poticati izgradnju ceste Krk - Klanci kako bi teretni i drugi promet zaobilazio lokaciju škole i budućeg vrtića na Vrhu.

    Postojeća biciklistička infrastruktura nije povezana sa centrom Grada, nedostaje mjesta za sigurno ostavljanje bicikli, staza izgrađenih primarno za bicikliste, parkova i pump trackova za bicikliste. Za povezivanje iskoristiti dio postojećih manje frekventnih poljoprivrednih puteva uz njihovo uređenje. Uređenje odmorišta pored staza povećati će kvalitetu rekreacije, i za žitelje grada i za naše goste.

    Nedostatak površina za parkiranje muči nas tijekom sezone, ali i tijekom prometno manje frekventnog razdoblja godine jer prostor nije adekvatno planiran za današnje prometne standarde. Razvoj novih površina za parking (primjerice proširenje kod skretanja za Vidikovac, izgradnja dodatnih montažnih parkinga u centru grada), ali i formiranje jednosmjernih ulica (na dijelovima grada gdje nedostaje parkirnih mjesta) koje će omogućiti svakom kućanstvu zakup jednog dodatnog parkirnog mjesta ako im je potrebno, ali i osigurati mirnije i sigurnije ulice.

    Brojnim poduzetnicima na prostoru Grada Krka razvoj poslovanja usporava nedostatak adekvatnih i jeftinih prostora za širenje. Neophodno je staviti u funkciju planirane gospodarske zone u kojima cijena zemljišta neće postati glavni dio ulaganja u razvoj dok će poduzetnici biti stimulirani kroz razvijenu infrastrukturu kako bi potaknuli zapošljavanje čim većeg broja ljudi u proizvodnom sektoru. Razvoj postojećih zona i stvaranje nove zone Vela Ravnica. Formiranje reciklažnog dvorišta građevinskog otpada.

    Poljoprivrednicima trebaju putevi, voda, okrupnjivanje zemljišta, reprezentativna tržnica; ribarima i brodarima sigurni i dugotrajni vezovi, iskrcajna mjesta, benzinska; građanima trebaju komunalni vezovi koji se pravedno dodjeljuju, Starom gradu treba života. Razvoj grada potrebno je podrediti potrebama njegovih građana.

     

    2. Stalni napredak malim koracima


    U cilju realizacije velikih stvari, ponekad nam male stvari promaknu. Umjesto velikih skokova, želimo posvetu malenim koracima koji nas sigurno vuku naprijed. Donesemo Planove, Strategije, Vizije i Misije koji nam predviđaju ostvarenje grandioznog cilja da bi kasnije shvatili da vrijeme prolazi, a veliki projekti postaju preveliki. Predlažemo drugačiji pristup. Postepeno i odgovorno provođenje donesenih velikih strategija malenim, ali sigurnim koracima.

    Želimo polako, ali sigurno, svakogodišnje ulaganje u proširenje kapaciteta plaža, digitalizaciju i dostupnost javnih usluga, energetsku obnovu pročelja zgrada u centru grada (rezervirati za svaku godinu sredstva kojima se sufinancira obnova privatnim vlasnicima), proširenje poljoprivrednih puteva i druge ruralne infrastrukture, povećanje komunalnog standarda po selima, sufinaciranje razvoja poduzetnika u neobalnim područjima, proširenje šetnica i tematskih staza, uređivanje gospodarskih zona i formiranje novih, stalno povećanje broja digitalno dostupnih gradskih usluga.

    Podržavamo sufinanciranja velikih projekata iz državnih i EU fondova, ali ne da to vodi ritam razvoja jer to rezultira s mnogim periodima tapkanja na mjestu i čekanja. Razvoj i rast, prema potrebama, vodimo mi.

     

    3. Zajedno i otvoreno


    Povjerenje građana u Grad i Grada u građane vidi se kroz transparentnost upravljanja. Građani umjesto da svojim sudjelovanjem i kritikama poboljšavaju projekte koji služe boljem životu građana, svjedoče realizaciji tih projekata kao da se njih to ne tiče. Sa uključenjem većeg broja građana postupak će biti zahtjevniji i možda dugotrajniji, ali konačni rezultati bit će bolji i zadovoljavajući. Postoji transparentnost dokumentacije proračuna Grada, ali taj teško čitljiv materijal malo kome išta znači. Građane zanimaju opipljive stvari kojima svakodnevno svjedoče. Grad može poboljšati transparentnost uvođenjem aplikacije za potpunu transparentnost, formiranjem e-oglasne ploče i snimanjem te objavom sjednica Gradskog vijeća i skupština gradskih tvrtki.
    Građanima treba bolji kanal za komunikaciju svojih potreba. Poticati zborove građana u organizaciji mjesnih odbora te omogućiti mjesnim odborima veći utjecaj na razvoj komunalne infrastrukture na svojem području. Horizontalno povezati mjesne odbore kako bi došlo do sinergije u njihovom radu.
    Pokrenuti Gospodarsko vijeće na kojem će lokalni poduzetnici komunicirati svoje potrebe i potencijalna rješenja. Pokrenuti suradnju poduzetnika i škola kako bi se kvalitetnije obavljala praktična nastava, ali i prilagodila usmjerenja stvarnosti tržišta rada.

    Povezati predstavnike svih dionika razvoja turizma kako bi zajedničkim radom i kreativnošću usmjeravali razvoj turizma u smjeru koji smo zacrtali brojnim strategijama, primjerice uključiti predstavnike iznajmljivača u planiranje razvoja prostora i turizma, predstavnike civilnog društva i nezavisne kulture u planiranje rasporeda manifestacija.

    Jačanje savjetodavne i informativne funkcije gradskih odjela kako bi udruge, obrtnici, OPG-ovi i ostali poduzetnici dobivali pravovremene i potpune informacije o mogućnostima financiranja, pokretanja novih poslova, bespovratnim sredstvima, poticajima, javnim pozivima i sl.

     

    4. Pametno upravljanje (resursima)


    Grad upravlja prostorom, glavnim resursom i odrednicom svakog razvoja, kroz svoje prostorne planove. Prostor je ograničen i mora se pametno iskoristiti za održivi razvoj. Održivi razvoj podrazumijeva da je ekonomski isplativ, ekološki prihvatljiv i socijalno osjetljiv.

    Planirajmo prostor koji se ne širi radi apartmanizacije i formiranja beživotnih ulica koje gradu ne donose korist, nego se širimo gdje i kako je racionalno. Na području grada Krka još je mnogo neizgrađenog zemljišta koje je cijenom teško dostupno stanovniku sa prosječnim primanjima, a izgradnja komunalne infrastrukture je skupa.

    Stoga planirajmo na području sela područja za obiteljske kuće i kuće za odmor, izbjegavajući velike apartmanske zgrade. Prilikom planiranja voditi računa o kvaliteti tla namijenjenog za gradnju (izbjegavati dolce i oranice), blizini postojeće infrastrukture i državnog zemljišta koje se može koristiti za formiranje ulica. Omogućiti rješavanje stambenog pitanja daljnjom gradnjom POS-ovih stanova ili korištenjem državnog zemljišta za gradnju obiteljskih kuća. Omogućiti gradnju za smještaj radnika u postojećoj industrijskoj zoni.

    Definirati gradnju na poljoprivrednom zemljištu i konačno dovesti red.

    Definiranjem pomorskog dobra stvaramo preduvjete za nastajanje šetnica uz more, pristup prirodnim plažama i bolje iskorištavanje obalnog pojasa. Aktivno dohranjivati prirodne plaže poštivajući najviše ekološke standarde i tražiti arhitektonska rješenja modularnih plažnih konstrukcija umjesto betonizacije obale.
    Stari grad je veliki nedovoljno iskorišten resurs. Tisućljetni grad bogate baštine mora biti mjesto za druženje starih i mladih, prostor za igru, šetnju i sitne aktivnosti koje pletu svakodnevni život. Potrebno je isticanje ljepote i kulturne važnosti staroga grada kroz niz projekata primjerice izgradnjom šetnice oko gradskih bedema (treće zidine po sačuvanoj duljini u RH), Projektom osvjetljenja morskih bedema, starogradskih ulica i građevina od naročitog umjetničkog značaja, prezentacijom arheoloških blaga na njihovim lokacijama.

    Otvoriti informacijski centar na temu materijalne i nematerijalne kulturne baštine grada uz prostor za prezentaciju i prodaju tradicionalnih krčkih suvenira i rukotvorina te prostor za prodaju izvornih prehrambenih proizvoda (sir, pršut, šurlice, maslinovo ulje, imbriagoni).

    Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Grada Krka mora započeti rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa kako bi se ta imovina mogla aktivirati i održivo iskorištavati. Javno objaviti registar imovine Grada Krka.

    Poljoprivreda je na području grada nerazvijen sektor. Ojačati postojeću proizvodnju definiranjem gradnje na poljoprivrednom zemljištu, projektima navodnjavanja i širenjem poljoprivrednih puteva. Stavljanjem u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, poljoprivrednici će okrupniti posjede i povećati produktivnost. Poticati zadrugarstvo i kratke lance prehrane. Poticati projekt krčkih vrtova to jest uređenje i opremanje obradivog zemljišta u vlasništvu Grada Krka radi davanja dijela obradivog zemljišta na korištenje građanima u svrhu proizvodnje hrane (povrće i jagodasto voće), začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.

    Iskoristiti prednosti poluotoka Prnibe i postepeno ga pretvoriti u rekreacijsku zonu gdje će pristup motornim vozilima imati samo vlasnici maslinika i poljoprivrednici. Iskoristiti postojeće staze po gromačama, urediti ih i koristiti kao osnovu za šetačke i trkačke sadržaje, formirati odmorišne zone, urediti obalnu infrastrukturu, postaviti tematske staze o maslinarstvu i ribarstvu uz poruke o ocuvanje prirode i sl.

    Unaprijediti postojeći Dom zdravlja, sudjelovati u uređenju istog kao bi bio pristupačan svima i nastaviti širiti postojeći zdravstveni nadstandard. Sufinancirati rad turističke ambulante iz boravišne pristojbe.

    pdfPreuzmite cijeli program u PDFu

     

    1. TRAVNJA 2021.

    DNK - LISTA ZA KRK

    Krk