Sukladno Strategiji razvoja pametnog Grada Krka 2018. - 2022., ali I Strategiji upravljanja imovinom Grada Krka za razdoblje od 2019. - 2025. Za učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu grada te za bolju preglednost nekretnina u vlasništvu Grada, katastarskih čestica i naposljetku građanima, poduzetnicima, obrtnicima i investitorima smatramo da je potrebno omogućiti pregled raspoloživosti brownfield i greenfield kapaciteta u Gradu, za što je neophodno stvaranje REGISTRA NEKRETNINA to jest Registra imovine. Zahtijevamo da se izdvoji stavka u proračunu za pokretanje ove aktivnosti.

Iz godine u godinu svjedočimo sve nižem komunalnom standardu, koji donosi promjena prostorno-planske politike unatrag nekoliko godina, kada je grad odlučio liberalizirati gradnju, što je dovelo do velikih promjena u strukturi nekretninskog fonda. Tijekom vršnih mjeseci potrebe za uslugama komunalnog redarstva povećavaju se toliko da je nemoguće taj posao odrađivati kvalitetno.

Promet u gradu ubrzanim tempom prelazi u kaotičnost, ne možemo se nositi s revolucijom u prometu koju donose nova prijevozna sredstva poput električnih romobila, bicikala koji to nisu, skutera za koje vlasnici tvrde da se „ne moraju registrirati“ (ne mora se registrirati ni teretni kamion s prikolicom ako ne želite) pa si uzimaju za pravo da mogu voziti u pješačkim zonama i svugdje drugdje, a najmanje na prometnicama. Na žalost, ova problematika još nije uređena niti na nacionalnoj razini, no to ne znači da mi kao zajednica ne moramo djelovati, unutar nemalih mogućnosti koje imamo na raspolaganju kroz prometno redarstvo.

Posljedica nedovoljno promišljenog širenja građevinskih područja je kronični nedostatak parkova i zelenih površina, kao i prostora za druženje, koji se može riješiti sustavno i sukcesivno.

Zadnjih godina svjedočimo značajnom razvoju svih mjesta unutar granica gradskog područja, sve više okrenutih turizmu, kao i povećanju broja stanovnika u njima. Potrebno je konstantno raditi na standardu mještanja i posjetitelja, i pozdravljamo do sada učinjeno, a kao prioritete za 2022-u predlažemo:

ULAGANJE U STAROGRADSKU JEZGRU - PRENAMJENA SPORTSKO-REKREACIJSKOG SADRŽAJA NA K.Č. 2520, K.O. KRK-GRAD, IZRADA IDEJNOG PROJEKTA, PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I POSTAVLJANJE GRADSKOG KOŠARKAŠKOG IGRALIŠTA NA KORIŠTENJE GRAĐANIMA I POSJETITELJIMA GRADA

Već dugi niz godina svjedoci smo problema u funkcioniranju sportskih klubova u gradu. Osim nogometnog, boćarskog i (donekle) jedriličarskog kluba, niti jedan drugi klub ne fukncionira u adekvatnom prostoru i na adekvatan način, i svi su doslovno na rubu zakona. Klubovi sami, koji velikim dijelom funkcioniraju na volonterskoj bazi, ne mogu brinuti o svim segmentima, i nužna je pomoć grada, koja na žalost ide uglavnom prema ranije spomenutim klubovima. Stoga držimo da je nužno potrebno hitno:

Ukratko rečeno – Krk nema niti jednu gradsku sportsku dvoranu, niti igralište na koje imaju osobe željne bavljenja sportom imaju slobodan pristup. Sportski klubovi i građani koji se žele rekreativno baviti sportom ovise o:

• Politici Županije i dobroj volji ravnateljstva srednje škole u Krku
• Susretljivosti hotelskih kuća koje mogu, ali ne moraju dozvoliti našoj djeci i građanima da se koriste njihovim sportskim terenima
• Slobodnim terminima u dvorani osnovne škole, koja je neadekvatna za košarku, rukomet, mali nogomet, borilačke sportove…

Postavljanje australske rešetke na završnim dijelovima makadamskih puteva prema glavnim prometnicama: 2141/1, Krk-Grad prema Narodnog preporoda, i prema zaobilaznici na 2072. Krk, 1987 Kornić, 2604 Kornić,3303 Kornić, 1971/2 Krk da ovce ne završavaju na cesti zbog nezatvorenih lesa i portuna, čime dobivamo i nove slobodne puteve.

POTREBNA SREDSTVA U PRORAČUNU 2022: SUKLADNO DOSAD IZVOĐENIM AUSTRALSKIM REŠETKAMA

Smatramo da treba iskoristiti prednosti poluotoka Prnibe i postepeno ga pretvoriti u rekreacijsku zonu gdje će pristup motornim vozilima imati samo vlasnici maslinika i poljoprivrednici. Iskoristiti postojeće staze po gromačama, urediti ih i koristiti kao osnovu za šetačke i trkačke sadržaje, formirati odmorišne zone, urediti obalnu infrastrukturu, postaviti tematske staze o maslinarstvu i ribarstvu uz poruke o očuvanju prirode i sl. U proračun za 2022 uvrstiti trošak izrade Idejnog plana.

POTREBNA SREDSTVA U PRORAČUNU 2022: TROŠAK IZRADE PLANA I IDEJNIH PROJEKATA